DIJABETES I ORALNO ZDRAVLJE

Dijabetes podrazumijeva, ne samo adekvatnu upotrebu lijekova, pravilnu prehranu, obvezne redovne vježbe, već i odgovarajući oprez u određenim situacijama, kao što je odlazak stomatologu. U stvari, kada je oralna higijena u pitanju, dijabetičari moraju uzeti u obzir nekoliko ključnih stvari.

Što je Dijabetes?

Dijabetes je bolest koja se definira kao visoka koncentracija šećera u krvi. Ovaj poremećaj metabolizma nastaje uslijed smanjene koncentracije hormona inzulina ili uslijed nesposobnosti organizma da ga upotrijebi na odgovarajući način. Tipični simptomi dijabetesa su pojačano lučenje urina, žeđ, pojačan unos tekućine, zamućen vid, neobjašnjiv gubitak težine i umor.

Postoje dva osnovna tipa dijabetesa. Dijabetes tipa 1 javlja se kod mlađih osoba, posebno u ranim tinejdžerskim godinama i karakterizira ga potpuni izostanak proizvodnje inzulina. Dijabetes tipa 2 javlja se kod osoba starijih od 40 godina i karakterizira ga nedovoljna proizvodnja inzulina u organizmu, do koje dolazi postepeno. Većina dijabetičara, skoro 90%, boluje od dijabetesa tipa 2.

Dijabetes i zdravlje usta i zuba

Osobe sa dijabetesom moraju posebnu pažnju posvtiti oralnoj higijeni, jer su podložne komplikacijama. Glavni oralni problem, koji se javlja kod dijabetičara su infekcije i suhoća usta, što dalje za posljedicu ima propadanje zuba, bolesti desni i duži oporavak nakon operacije.
Rano otkrivanje ovih problema pomaže ublažiti većinu simptoma. Ukoliko se predugo čeka, neki od ovih problema mogu ostaviti trajne posljedice.

Suhoća usta

Kserostomija je suhoća usta koju izaziva nedostatak sline ili smanjeni rad žlijezda slinovnica. Kod dijabetičara, povećanje koncentracije šećera u slini dovodi do smanjenja količine sline u ustima.

Suhoća usta može izazvati probleme poput karijesa koji nastaje uslijed manjka sline, jer slina je prirodni čistač zuba. Štoviše, smanjena vlažnost usta može izazvati pojavu ulkusa, gljivičnih infekcija ili onemogućiti nošenje proteza. Najbolji način za liječenje kserotomije je pojačan unos tekućine. 

Još jedna posljedica kserotomije je i sindrom pečenja usta, osjećaj peckanja koji se javlja na jeziku i drugim dijelovima usta. To je bolno stanje koje može biti frustrirajuće za osobu sa ovim problemom. Peckanje može biti toliko jako da je osjećaj isti kao kada se uzme gutljaj veoma vruće tekućine. 

Bolesti desni

Bolesti desni (gingivitis i parodontitis), odnosno parodontološke bolesti, su bakterijske infekcije koje se javljaju oko desni. Ukoliko se bolesti desni ne liječe, zubi će postati pokretljivi ili će u krajnjem slučaju i ispasti.
Dijabetičari su podložniji bolestima desni, jer su osjetljiviji na infekcije i period liječenja je kod njih duži. Ukoliko se dijabetes ne drži pod kontrolom, bolesti desni se češće javljaju a štetne posljedice teže otklanjaju.

Istraživanja su pokazala da dijabetes i bolesti desni idu ruku pod ruku. Dijabetes povećava rizik od pojave bolesti desni, a bolesti desni, pak, sa svoje strane otežavaju kontrolu nivoa šećera u krvi kod dijabetičara.

Od ključne važnosti je da dijabetičari redovno provjeravaju stanje svojih desni i reagiraju na svaku pojavu bolesti desni. Preporučuju zubne naslage i kamenac koji utječu na zdravlje desni ukloniti na svaka tri mjeseca umjesto dva puta godišnje.

Higijena zuba

Obzirom da dijabetes čini zube i desni podložnijim izvjesnim oboljenjima, neophodno je posvetiti posebnu pažnju pravilnoj higijeni zuba. Ukoliko se posveti pažnja oralnom zdravlju može se izbjeći čitav niz komplikacija koje izaziva dijabetes.
Kada je oralno zdravlje u pitanju dijabetičarima se preporučuje slijedeće:

Pranje zuba najmanje dva puta dnevno, ali najbolje je poslije svakog obroka. Korištenje tuša za zube, uz pranje zuba, doprinosi u otklanjanju zubnih naslage i komadića hrane koji ostanu između zuba i na desnima. Zbog smanjene količine sline, koja doprinosi prirodnom čišćenju zuba, za dijabetičare je detaljna higijena zuba veoma bitna.
Bolesti desni mogu uznapredovati a da osoba pri tome ne osjeća nikakvu bol niti da joj krvare desni. Odlasci stomatologu se stoga preporučuju na svaka tri mjeseca, kako bi se na vrijeme otkrili prvi znaci gingivitisa, parodontitisa ili karijesa.

Dijabetičari o svojoj bolesti i njenom napredovanju moraju obijavestiti svog stomatologa prilikom redovitih kontrola.

Kirurški zahvati

Uz nekoliko izuzetaka, dijabetičari mogu da se na isti način kao i zdrave osobe podvrgnu stomatološkim zahvatima.Obroci i inzulin se prilikom odlaska stomatologu uzimaju na isti način kao i obično.

• U slučaju vađenja zuba ili kirurškog zahvata, dijabetičari mogu očekivati duži period oporavka. Bilo koji kirurški zahvat moguć je samo ako je koncentracija šećera u krvi pod kontrolom. U suprotnom, zahvat se mora odgoditi, osim ukoliko se ne radi o infekciji ili gnojnom apscecu  koji se moraju tretirati bez odgađanja.