SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O FRENULEKTOMIJI

Što je frenulum?

Frenulum je mali nabor u usnoj šupljini, poznatiji kao "resica". Njegova funkcija sastoji se u ograničavanju prekomjernih pokreta. Oni su potpuno normalna pojava koju svako ima. Međutim, ponekad mogu imati izraženiji stupanj što dovodi do određenih posljedica.

Sigurno ste imali priliku sresti se s osobama koje imaju vidljivi razmak između gornjih sjekutića ili imaju manjih problema pri govoru. Jedan od razloga tih pojava mogu upravo biti izraženi frenulumi. I dok takve pojave mogu biti simpatične (naročito kod djece), ipak bi ih trebalo shvatiti ozbiljno. Iako izraženi frenulum ne dovodi nužno i neposredno do ozbiljnih posljedica, on ipak može imati određenu vrstu neželjenog utjecaja kako na estetski, tako i funkcionalni aspekt.

Frenulumi se nalaze na nekoliko mjesta u usnoj šupljini. S obzirom na njihovo mjesto, postoje dva labijalna (koji se nalaze ispod obje usnice) i jedan lingvalni frenulum (koji se nalazi ispod jezika).

Ponekad njihovo hvatište može biti pozicionirano veoma blizu zubnog grebena što može zadati određene poteškoće, estetske i funkcionalne. Veoma često labijalni frenulum između centralnih sjekutića u gornjoj čeljusti je razlog razmaknutih zuba odnosno dijastema. Osim estetske posljedice, ova pojava može imati i nezgodnu posljedicu u vidu recesije (povlačenja) desni, što kao svoj krajnji stadij može imati parodontopatiju.

Podjezični frenulum ograničava pokrete jezika ili ankiloglosiju što otežava izgovor glasova, dojenje, a ima utjecaj i na poziciju zuba. S godinama može doći do povlačenja desni sa lingvalne strane zuba (strane zuba okrenute ka jeziku), što opet može dovesti do parodontopatije.

Kod starijih osoba, izraženi frenulumi veoma često ometaju nošenje mobilnih proteza. Zbog toga, preprotetska priprema često uključuje i frenulektomiju.

Što je frenulektomija i kako se izvodi?

Frenulektomija je kirurška intervencija kojom se uklanja frenulum. Postoje dvije metode: kirurška metoda i frenulektomija laserom.

Kirurška metoda skalpelom nakon ostranjenja frenuluma zahtjeva dodatno šivanje. Zbog toga je kao intervencija dosta traumatičnija od laserske metode, ali se danas još uvijek primjenjuje. Konci se uklanjaju nakon sedam dana. Sve vrijeme dok su konci prisutni pacijent može osjećati nelagodnost zbog zatezanja. Zbog konaca, samo područje gdje je izvršeno šivanje pacijenti često izbjegavaju pri pranju zuba što može dodatno izazvati akumulaciju plaka na njima i usporiti zarastanje.

Sve ovo predstavlja loše strane kirurške metode frenulektomije. Međutim, sa sve većom primjenom lasera u stomatologiji, javila se alternativna metoda  frenulektomije koja rješava većinu problema koji se javljaju prilikom izvršavanja kirurške metode.

Kod frenulektomija laserom zarastanje rane je olakšano činjenicom da nema konaca. Sama intervencija se radi uz lokalnu anesteziju, pa je potpuno bezbolna za pacijente. Laser omogućuje precizno odstranjivanje uz trenutnu hemostazu (zgrušavanje krvi) zbog čega je krvarenje minimalno. Također smanjuje se rizik od nastanka fibroznog tkiva nakon zarastanja. S obzirom na sposobnost lasera da stimulire proces cijeljenja, u fazi nakon završenog zahvata moguće je narednih nekoliko dana stimulirati tkivo laserom kako bi prije zacijelilo.

autor teksta: Duška Đurić dr.med.dent.